Upute za korištenje
Početna stranica

Pravilnik o mjernim jedinicama

NN 2/2007 (4.1.2007.), Pravilnik o mjernim jedinicama

DRŽAVNI ZAVOD ZA MJERITELJSTVO

162

Na temelju članka 10. stavka 3. Zakona o mjeriteljstvu (»Narod­ne novine«, 163/03), ravnatelj Državnog zavoda za mjeriteljstvo donosi

PRAVILNIK

O MJERNIM JEDINICAMA

Članak 1.

Ovim pravilnikom uređuju se zakonite mjerne jedinice u Republici Hrvatskoj, nazivi i znakovi te područje, način i obveza njihove primjene.
Obveze uporabe mjernih jedinica u smislu odredaba ovoga pravilnika odnose se na mjerila koja se upotrebljavaju, mjerenja koja se provode i pokazivanja veličina u mjernim jedinicama za gospodarske svrhe radi zaštite zdravlja, javne sigurnosti ili za upravne svrhe.

Članak 2.

Zakonite mjerne jedinice u Republici Hrvatskoj jesu jedinice Međunarodnog sustava mjernih jedinica (dalje: SI jedinice) te njihovi decimalni višekratnici i nižekratnici (decimalne jedinice).
Osim SI jedinica i njihovih decimalnih višekratnika i nižekrat­nika, iznimno se mogu upotrebljavati:
1. posebni dopušteni nazivi i znakovi decimalnih višekratnika i nižekratnika SI jedinica
2. jedinice koje se definiraju na temelju SI jedinica, ali nisu njihovi decimalni višekratnici ili nižekratnici
3. jedinice koje se upotrebljavaju sa SI jedinicama, a kojih se vrijednosti dobivaju pokusom
4. jedinice i nazivi jedinica koje su dopuštene samo u posebnim područjima
5. složene jedinice.
Nazivi, znakovi i definicije tih jedinica navedeni su u DODAT­KU, koji je sastavni dio ovoga pravilnika.

Članak 3.

Uporaba i način pisanja mjernih jedinica i mjernih podataka izraženih tim jedinicama trebaju biti u skladu s međunarodnim i hr­vat­skim normama HRN ISO 2955, HRN ISO 1000, nizom HRN ISO 31, normama IEC 60027 te usklađenom normom ISO/IEC 80000.

Članak 4.

U području zračnoga, pomorskoga i željezničkoga prometa mogu se u Republici Hrvatskoj upotrebljavati mjerne jedinice raz­ličite od onih utvrđenih ovim pravilnikom ako su utvrđene međunarodnim dogovorima ili sporazumima koje je prihvatila ili im je pristupila Republika Hrvatska i koji je obvezuju.

Članak 5.

Mjerna oprema u uporabi i roba na tržištu na kojima su mjerne jedinice koje nisu navedene u ovome pravilniku, a koji su zatečeni na dan njegova stupanja na snagu, mogu se upotrebljavati do isteka njihove valjanosti.

Članak 6.

Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-02/06-04/4
Urbroj: 558-04/1-06-1
Zagreb, 21. prosinca 2006.

Ravnatelj
Mirko Vuković, dipl. ing., v. r.


DODATAK

1.SI JEDINICE I NJIHOVI DECIMALNI VIŠEKRATNICI I NIŽEKRATNICI

1.1. Osnovne SI jedinice

Veličina

Jedinica

 

Naziv(1)

Znak

duljina

metar

m

masa

kilogram

kg

vrijeme

sekunda

s

električna struja

amper

A

termodinamička temperatura

kelvin

K

množina (količina tvari)

mol

mol

svjetlosna jakost

kandela

cd

(1) U zagradi je izvorni naziv na engl. jeziku jedinice nazvane po znanstveniku, različit od hrvatskoga.

Definicije osnovnih SI jedinica
Jedinica duljine
Metar je duljina puta koji svjetlost prijeđe u praznini za vrijeme jednog 299 792 458-og dijela sekunde.
(Sedamnaesta CGPM1 (1983.), 1. zaključak)
Jedinica mase
Kilogram je jedinica mase; jednak je masi međunarodne pramjere kilograma.
(Treća CGPM (1901.)), 70. stranica izvješća konferencije)
Jedinica vremena
Sekunda je trajanje 9 192 631 770 perioda zračenja koje odgovara prijelazu između dviju hiperfinih razina osnovnog stanja atoma cezija 133.
Pritom je atom cezija u osnovnome stanju na temperaturi 0 K.
(Trinaesta CGPM (1967.)), 1. zaključak, koji je prihvatio i dopu­nio CIPM2 (1997.).
Jedinica električne struje
Amper je jakost stalne električne struje koja bi, tekući dvama usporednim, neizmjerno dugačkim ravnim vodičima, zanemarivo malena kružnoga presjeka, razmaknutim u praznini jedan metar, proizvela među tim vodičima silu od 2×10–7 njutna po metru njihove duljine.
(CIPM (1946.)), 2. zaključak, koji je odobrila CGPM (1948.)).
Jedinica termodinamičke temperature
Kelvin je termodinamička temperatura koja je jednaka 273,16-om dijelu termodinamičke temperature trojnoga stanja vode.
(Trinaesta CGPM (1967.), 4. zaključak)
Jedinica množine
(1) Mol je množina sustava koji sadržava toliko elementarnih jedinki koliko ima atoma u 0,012 kilograma ugljika 12.
(2) Kada se upotrebljava mol, treba iskazati elementarne jedinke; to mogu biti atomi, molekule, ioni, elektroni, druge čestice ili pojedinačno navedene skupine takvih čestica.
(Četrnaesta CGPM (1971.), 3. zaključak)
Jedinica svjetlosne jakosti
Kandela je svjetlosna jakost u određenome smjeru iz izvora koji odašilje jednobojno zračenje frekvencije 540 × 1012 herca i kojemu je zračena jakost u tome smjeru (1/683) vata po steradijanu.
(Šesnaesta CGPM (1979.), 3. zaključak)
______
1 CGPM, Opća konferencija za utege i mjere
2 CIPM, Međunarodni odbor za utege i mjere
 

1.1.1. Posebni naziv i znak SI jedinice temperature za izražavanje Celzijeve temperature

Veličina

Jedinica

 

Naziv

Znak

Celzijeva temperatura

Celzijev stupanj

°C

Celzijeva temperatura t definira se kao razlika, t = T – T0, dviju termodinamičkih temperatura T i T0, gdje je T0 = 273,15 kelvina. Temperaturna razlika može se izražavati u kelvinima ili u Celzijevim stupnjevima. Jedinica »Celzijev stupanj« jednaka je jedinici »kelvin«.

1.2. Druge SI jedinice
1.2.1. Izvedene SI jedinice
Izvedene SI jedinice skladno su izvedene iz osnovnih jedinica, a definirane se umnošcima određenih potencija osnovnih jedinica brojčanim faktorom jednakom 1.

1.2.2. Izvedene SI jedinice s posebnim nazivima i znakovima

Veličina

Jedinica

Izraz

 

Naziv(1)

Znak

S pomo­ću drugih jedinica

S pomoću osnovnih SI jedinica

ravninski kut

radijan

rad

 

m∙m–1 = 1

prostorni kut (ugao)

steradijan

sr

 

m2∙m–2 = 1

frekvencija

herc (hertz)

Hz

 

s–1

sila

njutn
(newton)

N

 

m∙kg∙s–2

tlak, naprezanje

paskal
(pascal)

Pa

N∙m–2

m–1∙kg∙s–2

rad, energija, toplina

džul (joule)

J

N∙m

m2∙kg∙s–2

snaga(2), zračeni tijek

vat (watt)

W

J∙s–1

m2∙kg∙s–3

električni naboj

kulon
(coulomb)

C

 

s∙A

električni potencijal, napon, elektromotorna sila

volt

V

W∙A–1

m2∙kg∙s–3∙A–1

električni otpor

om (ohm)

Ω

V∙A–1

m2∙kg∙s–3∙A–2

električna vodljivost

simens
(siemens)

S

A∙V–1

m–2∙kg–1∙s3∙A2

kapacitet

farad

F

C∙V–1

m–2∙kg–1∙s4∙A2

magnetski tijek

veber
(weber)

Wb

V∙s

m2∙kg∙s–2∙A–1

gustoća magnetskoga tijeka

tesla

T

Wb∙m–2

kg∙s–2∙A–1

induktivnost

henri (henry)

H

Wb∙A–1

m2∙kg∙s–2∙A–2

svjetlosni tijek

lumen

lm

cd∙sr

m2∙m–2∙cd

osvjetljenje

luks

lx

lm∙m–2

m2∙m–4∙cd

aktivnost (radionuklida)

bekerel (becquerel)

Bq

 

s–1

apsorbirana doza, kerma, specifična predana energija, indeks apsorbirane doze

grej (gray)

Gy

J∙kg–1

m2∙s–2

ekvivalentna doza, dozni ekvivalent

sivert (sievert)

Sv

J∙kg–1

m2∙s–2

katalitička aktivnost

katal(3)

kat

 

s–1∙mol

(1) U zagradama su izvorni nazivi na engl. jeziku jedinica nazvanih po znanstvenicima ako se razlikuju od hrvatskih.
(2) Posebni su nazivi za jedinicu snage: voltamper (znak VA) koji se upotrebljava se izražavanje prividne snage izmjenične električne struje, i var (znak var) za izražavanje jalove snage izmjenične električne struje.
(3) Jedinicu katal i njezin znak kat prihvatila je dvadesetprva CGPM (1999.), 12. zaključak.

Napomena: Jedinice izvedene iz osnovnih jedinica mogu se izražavati i drugim jedinica navedenim u točki 1.
Izvedene SI jedinice mogu se izražavati i jedinicama s poseb­nim nazivima i znakovima iz prethodne tablice. Npr. SI jedinica dinamičke viskoznosti može se izražavati kao m–1·kg·s–1 ili kao N·s·m–2 ili kao Pa·s.

Definicije jedinica ravninskoga i prostornoga kuta
Jedinica ravninskoga kuta
Radijan je ravninski kut između dvaju polumjera kružnice koji omeđuju obodni luk duljine jednake polumjeru.
(HRN ISO 31-1)

Jedinica prostornoga kuta
Steradijan je prostorni kut na vrhu stošca u središtu kugle, koji na površini kugle omeđuje površinu ploštine jednake kvadratu sa stranicama jednakim polumjera te kugle.
(HRN ISO 31-1)

1.3.Predmetci i njihovi znakovi za označivanje određenih decimalnih višekratnika i nižekratnika

Faktor

Predmetak

Znak

 

Faktor

Predmetak

Znak

1024

jota

Y

 

10–24

jokto

y

1021

zeta

Z

 

10–21

zepto

z

1018

eksa

E

 

10–19

ato

a

1015

peta

P

 

10–15

femto

f

1012

tera

T

 

10–12

piko

p

109

giga

G

 

10–9

nano

n

106

mega

M

 

10–6

mikro

μ

103

kilo

k

 

10–3

mili

m

102

hekto

h

 

10–2

centi

c

101

deka

da

 

10–1

deci

d

Nazivi i znakovi decimalnih višekratnika i nižekratnika jedinice mase tvore se dodavanjem predmetaka nazivu »gram« i njihovih znakova znaku »g«.
Kada se izvedena jedinica izražava kao omjer jedinica od kojih je izvedena, decimalni se višekratnici mogu tvoriti dodavanjem predmetaka jedinicama u brojniku odnosno jedinicama u nazivniku.
Ne mogu se upotrebljavati složeni predmetci, tj. ne može se istodobno za jednu jedinicu upotrijebiti nekoliko predmetaka.

1.4. Posebni dopušteni nazivi i znakovi decimalnih višekratnika i nižekratnika SI jedinica

Veličina

Jedinica

 

Naziv

Znak

Vrijednost

obujam

litra

l ili L(1)

1 L = 1 dm3 = 10–3 m–3

masa

tona

t

1 t = 1 Mg = 103 kg

tlak, naprezanje

bar(2)

bar

1 bar = 105 Pa

(1) Za jedinicu litra mogu se upotrebljavati dva znaka »l« ili »L« (Šesnaesta CGPM (1979.), 6. zaključak).
(2) Jedinica bar navedena je u brošuri: BIPM i OICM, Međunarodni sustav jedinica (SI). 8. izdanje 2006.

Napomena: Predmetci i njihovi znakovi navedeni u tablici u točki 1.3. mogu se upotrebljavati zajedno s jedinicama i znakovima navedenim u tablici u točki 1.4.

2.JEDINICE KOJE SE DEFINIRAJU NA TEMELJU SI JEDINICA, ALI NISU NJIHOVI DECIMALNI VI­ŠEKRATNICI ILI NIŽEKRATNICI

Veličina

Jedinica

ravninski kut

Naziv

Znak

Vrijednost

okretaj(1)

 

1 okretaj = 2 π rad

gon ili grad

gon

1 gon = (π/200) rad

stupanj

°

1° = (π/180) rad

kutna minuta

′

1′ = (π/10 800) rad

kutna sekunda

″

1″ = (π/648 000) rad

vrijeme

minuta

min

1 min = 60 s

sat

h

1 h = 3 600 s

dan

d

1 d = 86 400 s

(1) Ne postoji međunarodno dogovoren znak.

Napomena: Predmetci navedeni u tablici u točki 1.3. mogu se upotrebljavati samo uz jedinicu »gon« ili »grad«, a njihovi znakovi samo uz znak »gon«.
 

3.JEDINICE KOJE SE UPOTREBLJAVAJU UZ SI JEDINICE, A KOJIH SE VRIJEDNOSTI DOBIVAJU POKUSOM

Veličina

Jedinica

 

Naziv

Znak

Definicija

energija

elektronvolt

eV

Elektronvolt kinetička je energija ko­ju dobije elektron pri prolazu u praz­nini kroz razliku potencijala od 1 volt.

masa

ujednačena atomska jedinica mase

dalton(1)

u

Da

Ujednačena atomska jedinica mase jed­naka je 1/12 mase atoma ugljika 12C.

Dalton je drugi naziv za ujednačenu atomsku jedinicu mase (Da = u).

(1)Jedinicu dalton i njezin znak Da donosi brošura: BIPM i OICM: Međunarodni sustav jedinica (SI), 8. izdanje 2006.

Napomena: Predmetci i njihovi znakovi navedeni u tablici u točki 1.3. mogu se upotrebljavati zajedno s jedinicama i njihovim znakovima navedenim u točki 3.
 

4.JEDINICE I NAZIVI JEDINICA KOJE SU DOPUŠTENE SAMO U POSEBNIM PODRUČJIMA

Veličina

Jedinica

 

Naziv

Znak

Vrijednost

jakost optičkih sustava

dioptrija

 

1 dioptrija = 1 m–1

masa dragoga kamenja

metrički karat

 

1 metrički karat = 2 × 10–4 kg

ploština poljoprivred­noga ili građevnoga zemljišta

ar

ar

1 a = 102 m2

duljinska masa tekstilnoga vlakna i pređe

teks

tex

1 tex = 10–6 kg∙m–1

krvni tlak i tlak drugih tjelesnih tekućina

milimetar žive

mmHg

1 mmHg = 133,322 Pa

efektivna ploština presjeka

barn

b

1 b = 10–28 m2

Napomena 1.: Predmetci i njihovi znakovi navedeni u tablici 1.3. mogu se upotrebljavati zajedno s jedinicama i njihovim znakovima navedenim u tablici u točki 4., osim s jedinicom milimetar žive i njezinim znakom.
Napomena 2.: Decimalni višekratnik 100 ara naziva se hektarom.
5. SLOŽENE JEDINICE
Složene su jedinice kombinacije prethodno navedenih jedinica.

Pravilnik, NN 2/2007-162
Više
Dio NN: Službeni
Vrsta dokumenta: Pravilnik
Izdanje: NN 2/2007   
Broj dokumenta u izdanju: 162
Donositelj:Državni zavod za mjeriteljstvo
Datum tiskanog izdanja: 4.1.2007.
ELI: /eli/sluzbeni/2007/2/162