Glavna stranica
Dobro došli na Wikipediju,
Istaknuti članak
Tokom Staljinove velike čistke 1937-1939 godine, gotovo celokupno dotadašnje rukovodstvo Komunističke partije Jugoslavije je streljano u Moskvi, nakon čega je Josip Broz preuzeo vođstvo.
Razmere staljinističke čistke u KPJ su bile monstruozne. Od oko 900 Jugoslovena komunista u SSSR-u, najmanje 800 je uhapšeno, od čega je samo oko 40 preživelo sovjetske gulage. Procenjuje se da je tokom Velike čistke ubijeno oko 600 članova Komunističke partije Jugoslavije, uključujući veliki broj osnivača i gotovo celokupno dotadašnje rukovodstvo. U Moskvi su streljani svi dotadašnji generalni sekretari KPJ: Filip Filipović, Sima Marković, Đuro Cvijić, Jovan Mališić i aktuelni Milan Gorkić, osim Triše Kaclerovića, koji se na vreme povukao iz politike. Pored toga, streljana su i dva sekretara SKOJ-a (Nikola Kotur i Grgur Vujović), kao i veliki broj rukovodilaca KPJ, članova CK i Politbiroa.
Od samog početka rukovodstvo KPJ je snažno podržavalo Staljinove čistke, iako je kasnije žestoko stradalo u njima. Naročito je slikovit primer generalnog sekretara KPJ Milana Gorkića, koji je glorifikovao moskovske procese i Staljinovo streljanje "špijuna-izdajnika" bez pardona. Godine 1937. je pozvan u Moskvu gde je uhapšen, osuđen kao gestapovski špijun te strijeljan. (Cijeli članak...)
Jeste li znali...
- ... da će se Mliječni put sudariti s Andromedom za oko 4 milijarde godina?
- ... da knjiga U potrazi za izgubljenim vremenom Marcela Prousta sadrži oko 9.609.000 tipografskih znakova, što je čini najdužom knjigom na svijetu?
- ... da se 22. aprila obilježava Dan planete Zemlje?
- ... da meduze postoje najmanje 500 miliona godina?
- ... da na Antarktiku ima više od 70 jezera koja leže hiljadama metara ispod leda?
- ... da su ptice jedini preživjeli potomci dinosaura?
- ... da kraljica termita dnevno položi 30.000 jaja?
- ... da je batiskaf Trst 23. januara 1960. zaronio na dubinu od 10.900 m?

Aktualni događaji
- 21. 4. – U dobi od 88 godina, u Vatikanu umro papa Franjo (na slici), prvi južnoamerički papa u historiji. Svečano je pokopan pet dana kasnije u Rimu.
- 20. 4. – U Sjedinjenim Američkim Državama izbili masovni prosvjedi protiv predsjednika Donalda Trumpa.
- 4. 4. – Ustavni sud podržao opoziv južnokorejskog predsjednika Yoon Suk-yeola koji je izglasala Nacionalna skupština.
- 16. 3. – U požaru u noćnom klubu u Kočanima u Severnoj Makedoniji poginulo najmanje 59, a više od 155 ljudi u povredama.
- 14. 3. – Na protestu protiv korupcije u Beogradu u Srbiji okupilo se između 275.000 i 325.000 ljudi, čime je taj protest bio jedan od najvećih u historiji zemlje.
- 14. 3. – Mark Carney naslijedio Justina Trudeaua na poziciji premijera Kanade nakon pobjede na izborima za lidera Liberalne stranke.
- 11. 3. – Oslobodilačka vojska Beludžistana otela voz u Pakistanu, pri čemu je poginula najmanje 71 osoba.
Aktualne teme: Rat u Gazi (deo Izraelsko-palestinskog sukoba) · Invazija Rusije na Ukrajinu (deo Rusko-ukrajinskog rata)
Nedavne smrti: Papa Franjo · Nikola Pokrivač · Filip David · Mario Vargas Llosa · Val Kilmer · Alfi Kabiljo · Boris Spaski · Gene Hackman · David Lynch
Na današnji dan
- 1786. – U bečkom Burgtheateru premijerno je izvedena Mozartova komična opera Figarov pir, jedno od njegovih najpoznatijih djela.
- 1851. – Britanska kraljica Victoria službeno je otvorila prvu Svjetsku izložbu u novoizgrađenoj londonskoj Krisalnoj palači.
- 1886. – Nakon što zakon o osmosatnom radnom vremenu nije usvojen, radnici u Chicagu započeli su u masovni štrajk koji će dovesti do velikih nemira (na slici); u čast ovih događaja, ovaj datum je kasnije proglašen Međunarodnim praznikom rada.
- 1945. – U sklopu Drugog svjetskog rata, jugoslavenski partizani oslobodili su Trst i preuzeli kontrolu nad gradom.
- 1994. – Vozeći Veliku nagradu San Marina, na trkalištu u Imoli poginuo je brazilski vozač Ayrton Senna, jedan od najboljih vozača Formule 1 u historiji.
Slika sedmice
Papa Franjo (1936. – 2025.) na slici iz 2015. godine. Rođen kao Jorge Mario Bergoglio u Buenos Airesu, diplomirao je kemijsku tehnologiju, da bi stupio u novicijat Družbe Isusove 1958. godine. Nakon završenog studija teologije postao je svećenik 1969. godine. 1998. postao je nadbiskup Buenos Airesa, a 2001. zaređen je za kardinala. Kada je papa Benedikt XVI. 11. februara 2013. objavio svoju ostavku, koja je stupila na snagu 28. februara, otvorena je nova konklava koja je 13. marta 2013. izabrala Jorgea Maria Bergoglia za 266. papu Rimokatoličke crkve. Papa iznimno pažljiv za socijalnu pravdu, bio je vrlo omiljen u narodu, kako među katoličkim vjernicima, tako i među ljudima izvan katoličke crkve, kao i referentna duhovna figura svog vremena. Preminuo je u aprilu 2025. godine u Rimu, nakon komplikacije bonhitisa. Imao je 89 godina. Autor: Benhur Arcayan. |
O Wikipediji
Wikipedija je slobodna mrežna enciklopedija koju razvijaju dobrovoljci. Svatko s pristupom internetu može doprinositi njenom sadržaju, pridržavajući se utvrđenih pravila i smjernica.
Prvo izdanje Wikipedije, na engleskom jeziku, započeto je 15. januara 2001. Izdanje na srpskohrvatskom jeziku započeto je 16. februara 2002.
Wikipedija je dostupna na više od 300 jezika i sadrži ukupno 64.855.488 članaka, od čega je 460.646 na srpskohrvatskom.
Dosad je na Wikipediji na srpskohrvatskom jeziku račun izradilo 243.188 korisnika, od čega je 500 aktivnih (s najmanje jednom izmjenom u proteklih 30 dana).
Novosti na Wikipediji
- 19. aprila 2025. – Započeto spajanje Wikirječnika na bosanskom jeziku i Wikirječnika na srpskohrvatskom jeziku nakon postignutog konsenzusa između zajednica.
- 16. aprila 2025. – Tokom Uređivačkog maratona povodom Međunarodnog dana Roma izrađena 3 članka vezana za romsku zajednicu.
- 14. aprila 2025. – Tokom Akcije sređivanja šablona pregledana 634 šablona; nekorišteni šabloni svedeni na minimum.
- 14. februara 2025. – Pokrenuta Akcija sređivanja šablona s ciljem ažuriranja, standardizacije i optimizacije postojećih šablona.
- 9. februara 2025. – Usvojen novi dizajn Glavne stranice.
- 18. decembra 2024. – Usvojeno novo pravilo o naslovima članaka i smjernice o značaju i upotrebi jezika.
Srodni projekti
Wikipedija je pohranjena na serverima Fondacije Wikimedija, neprofitne organizacije koja upravlja i mnogim drugim projektima:
-
Ostava
Skladište datoteka -
MediaWiki
Razvoj wiki-softvera -
Meta-Wiki
Koordinacija projekata -
Wikiknjige
Slobodne knjige i priručnici -
Wikipodaci
Slobodna baza znanja -
Wikinovosti
Slobodni izvor vijesti -
Wikicitat
Slobodni zbornik citata -
Wikiteka
Slobodna biblioteka -
Wikivrste
Katalog bioloških vrsta -
Wikiverzitet
Obrazovni materijali -
Wikivodič
Slobodni putni vodič -
Wikirječnik
Slobodni rječnik